PSIHOTRAUM I SAMOINJEKCIJSKE FUNKCIJE PONAŠANJA

Video: PSIHOTRAUM I SAMOINJEKCIJSKE FUNKCIJE PONAŠANJA

Video: PSIHOTRAUM I SAMOINJEKCIJSKE FUNKCIJE PONAŠANJA
Video: Графици тригонометријских функција 1 2024, Marš
PSIHOTRAUM I SAMOINJEKCIJSKE FUNKCIJE PONAŠANJA
PSIHOTRAUM I SAMOINJEKCIJSKE FUNKCIJE PONAŠANJA
Anonim

Povreda samopovređivanja koncept je koji pokriva prilično raznolik raspon radnji koje su povezane sa namjernim fizičkim oštećenjem vlastitog tijela.

Najčešći načini oštećenja tijela su nožem, brijačem, iglom ili drugim oštrim predmetom.

Kada se koristi izraz "samoozljeđujuće ponašanje", općenito se odnosi na ne-samoubilačko samoozljeđivanje koje ima sljedeće karakteristike:

- namernost;

- ponovljivost;

- svrsishodnost;

- društvena neprihvatljivost;

- nedostatak samoubilačkih namjera i planova.

Psihološka trauma, posebno posljedica zlostavljanja u djetinjstvu ili seksualnog zlostavljanja, predisponirajući je faktor i za suicidalne namjere i pokušaje, te za ne-samoubilačko samopovređivanje.

Postoje najmanje četiri funkcije samoozljeđivanja koje su izravno povezane s traumom:

- obnavljanje fiziološke i emocionalne ravnoteže činom samoozljeđivanja, kada se pogled na vlastitu krv smiri, napetost se ublaži ili značajno smanji, postoji osjećaj kontrole nad emocionalnim stanjem i fizičkim osjećajima;

- stvarna ili simbolična dramatizacija traume, kada čin samoozljeđivanja djeluje kao sredstvo za osjećaj fizičke boli, za rekonstrukciju traumatske situacije u vlastitom tijelu;

-izražavanje osjećaja i potreba, kada je samoozljeđivanje način oslobađanja od negativnih emocija (ljutnja, krivnja, sram, razočaranje), način samokažnjavanja i poruka o emocionalnoj boli i potrebi smirivanja;

- upravljanje disocijativnim fenomenima, kada čin samoozljeđivanja ili zaustavlja stanje disocijacije, ili ga aktivira.

U svim opisanim varijantama govorimo o funkcijama psihološke regulacije koje se obavljaju samoozljeđivanjem u odnosu na traumatsko iskustvo.

Osim toga, razlikuju se intersubjektivne i intrasubjektivne funkcije samoozljeđivanja. Međuubjektivne funkcije uključuju prekid disocijacije, koja je česta reakcija psihe na traumatski događaj, te smanjenje negativnih emocija. Intrasubjektivne funkcije imaju za cilj reguliranje odnosa s drugim ljudima, izazivanje pomoći i podrške, privlačenje pažnje i uspostavljanje bliskih odnosa.

Dakle, trauma je jedan od glavnih etioloških mehanizama za razvoj samoozljeđujućeg ponašanja, a okrutnost i seksualno zlostavljanje u djetinjstvu smatraju se faktorom koji predisponira samoubojstvo samoozljeđivanja.

Samoozljeđivanje često pojačava negativna iskustva povezana s traumom, a radnje povezane sa samoozljeđivanjem mogu se doživjeti izuzetno negativno, izazvati osjećaj krivnje, neadekvatnost, pa se pokreću teži oblici disocijacije i destruktivna metoda postaje gotovo jedino sredstvo samoregulacije u repertoaru traume.

Preporučuje se: