Recept Za Motivisanje Sebe I Drugih

Video: Recept Za Motivisanje Sebe I Drugih

Video: Recept Za Motivisanje Sebe I Drugih
Video: Kada izgubis volju za zivotom seti se ovoga ! 2024, April
Recept Za Motivisanje Sebe I Drugih
Recept Za Motivisanje Sebe I Drugih
Anonim

Ovo ne funkcionira samo u poslu i psihoterapiji - svatko može koristiti ovu metodu da postane uspješniji i sretniji.

Ideja je da je potpuno neprihvatljivo objašnjavati šta se događa u čovjeku dubokim instinktima ili reakcijom na vanjske okolnosti. A onda, i tada ne funkcionira, ne opisuje u potpunosti sve procese koji se događaju u ljudskoj psihi.

Sama osoba (a ne njeni instinkti ili reakcije na vanjsko okruženje) određuje kako će živjeti, šta osjeća, koji je njegov životni put i koje odluke donosi na tom životnom putu. Mogućnosti ljudske osobe nisu ograničene. I u tom smislu, apsolutno je svejedno što osoba ima dječje komplekse i šta mu govori njegova podsvijest. Osoba ima još jedan resurs koji joj omogućava da radi kako želi. Drugim riječima, kakva je razlika što ja tu imam minus kad imam takav potencijal u plusu! A ovi nedostaci me uopće ne sprečavaju u realizaciji ovog potencijala.

Vrlo je važno razumjeti sljedeće: kako bi pronašao smisao u svakoj životnoj situaciji, čak i u patnji, Frankl predlaže istraživanje ne dubina ličnosti, već njenih visina. Ovo je vrlo velika razlika u naglasku. Prije Frankla, psiholozi su uglavnom pokušavali pomoći ljudima istražujući dubine njihove podsvijesti, a Frankl inzistira na potpunom otkrivanju potencijala osobe, na proučavanju njegovih visina. Stoga naglasak stavlja, slikovito rečeno, na tornju zgrade (visina), a ne na podrumu (dubini). Cilj logoterapije je otkriti krajnje mogućnosti osobe, uzimajući kao maksimu Geteov aforizam: „Ako prihvatimo ljude takvima kakvi jesu, pogoršavamo ih. Ako se prema njima ponašamo kao da su ono što bi trebali biti, pomažemo im da postanu ono što su sposobni postati."

Jednostavno rečeno, ako stalno proučavamo, analiziramo komplekse, nedostatke, niske strasti neke osobe, tada se počinje previše fokusirati na njih, razmatrati sve kroz njihovu prizmu, nenamjerno ih razvijati u sebi. Ali ako kažemo osobi da je malo viši nego što zaista jest, to mu omogućava da stalno poseže za višom ljestvicom, da se razvija.

Frankl je, na osnovu svog dugogodišnjeg iskustva kao psihoterapeuta, tvrdio da ova motivacija uvijek djeluje nevjerojatno! Ovu metodu logoterapije mogu usvojiti menadžeri, komunicirajući sa svojim podređenima. Ako menadžer stalno razgovara sa svojim podređenim o svojim nedostacima, čini se da ga programira za njih. Ali ako menadžer pronađe nešto dobro u podređenom i malo pretjeruje, onda se to doživljava kao podrška, podređeni ima želju da zaista postane bolji, da posegne za višom ljestvicom.

Optimalni nivo takve šipke je 10-20% više nego što zaista jeste. Tada to ne boli i ne izaziva sumnju da je to neka vrsta laži ili dodvoravanja. I na kraju nekoliko riječi o ovome. U logoterapiji veliki značaj pridaje se činjenici da zrelo doba nije kolaps, kako se često smatra u filisterskom svjetonazoru: ako se osoba povuče, život je gotov, ništa novo, zanimljivo neće biti. Viktor Frankl je vjerovao da je sve ovo potpuna besmislica, jer sve ovisi o samoj osobi, o tome čime će ispuniti svoj život i o smislu smisla ovog života.

Preporučuje se: